SENZACIONALNO OTKRIĆE!!!! – Otkriven porez na budale


Nema čovjeka u lijepoj našoj koji nije nikada čuo za porez na budale i koji u svojem svakodnevnom govoru ne koristi taj izraz. Međutim nitko nikada nije u punom smislu riječi otkrio što se krije iza tog izraza. Porez na budale se je dugo skrivao kao čudovište iz Loch Nessa, svi su o njemu pričali ali ga nitko nikad nije vidio. Međutim tome je došao kraj. … još...

Pročitaj više...

Kako najuriti poreznog inspektora for dummies


Dragi čitatelji ukoliko ste u strahu za svoju egzistenciju i bojite se Slavka Linića i njegovih jataka, te se niti na koji način ne usuđujete izazvati njihov autoritet, ili ukoliko sebe smatrate „lojalnim“ građaninom čija je dužnost da plati sve što Linić traži, onda ovaj tekst ispod nije za vas i nemojte ga nastaviti čitati jer vas može uznemiriti.

Svi ostali dobro došli.

Tekst je temeljen … još...

Pročitaj više...

Još o novcu – novac kao dug 2.dio


još...

Pročitaj više...

Još o novcu – novac kao dug 1.dio


Najbolji plan ikada osmišljen za kontrolu čovječanstva je medij zvan – novac. Kamate, krediti, dugovi, štednja, sve odreda sustavi kontrole čovjeka i njegovog ponašanja. Kad bankama odgovara novca ima viška, a kada ne, novac ispari u “nepoznate” smjerove, a svemu je cilj da čovjek postane rob …

 … još...

Pročitaj više...

Kolektivizam protiv Individualizma 6/6


5. PRAVILNA ULOGA DRŽAVE

Kada se svi ovi faktori zajedno uzmu u obzir, dolazimo do pete ideološke podjele između kolektivizma i individualizma. Kolektivizam vjeruje da bi prava uloga države trebala biti pozitivna, da bi država trebala preuzeti inicijativu u svim aspektima poslova ljudi, da bi trebala biti agresivni vođa i skrbnik. Trebala bi biti super organizator društva.

Individualisti vjeruju da je pravilna funkcija države negativna i

još...
Pročitaj više...

Kolektivizam protiv Individualizma 5/6


4. JEDNAKOST PROTIV NEJEDNAKOSTI PRED ZAKONOM

Četvrti koncept koji dijeli kolektivizam od individualizma ima veze s načinom na koji se ljudi tretiraju na temelju zakona. Individualisti vjeruju da ne postoje dvije osobe potpuno jednake, a svaka je superiorna ili inferiorna drugoj na mnoge načine, ali, pred zakonom, oni se trebaju tretirati jednako.

Kolektivsti vjeruju da zakon treba tretirati ljude neravnomjerno kako bi došlo do poželjnih promjena

još...
Pročitaj više...

Kolektivizam protiv Individualizma 4/6


PRISILA PROTIV SLOBODE
Treći koncept koji dijeli kolektivizam od individualizma ima veze s odgovornošću i slobodom izbora. Razgovarali smo o podrijetlu prava, ali postoji sličan problem koji uključuje podrijetlo odgovornosti. Prava i odgovornosti idu zajedno. Ako cijenite pravo da živite svoj život bez da vam drugi govore što da radite, onda morate preuzeti odgovornost da postanete samostalni, osigurati sebe, bez očekivanja da drugi preuzmu brigu o

još...
Pročitaj više...

Kolektivizam protiv Individualizma 3/6


2. NADMOĆ GRUPE

Ovo je drugi koncept koji dijeli kolektivizam od individualizma. Kolektivizam se temelji na uvjerenju da grupa je važnija od pojedinca. Prema ovome pogledu, grupa je osoba za sebe, i ima svoja vlastita prava. Nadalje, ta prava su važnija od individualnih prava. Prema tome, prihvatljivo je žrtvovati pojedince ako je to potrebno za ” dobro većine.” Koliko smo puta to čuli? Tko može prigovoriti

još...
Pročitaj više...

Kolektivizam protiv Individualizma 1/6


PONOR: DVIJE ETIKE  KOJE RAZDJELJUJU ZAPADNI SVIJET
Postoje mnoge riječi koje se obično danas koriste da opišu političke stavove. Rečeno nam je da postoje konzervativci, liberali, libertarijanci, progresivni desničari, ljevičari, socijalisti, komunisti, Trockisti, Maoisti, fašisti, nacisti, a ako to nije dovoljno zbunjujuće, sada imamo neo konzervativce, neo naciste i neo sve ostalo.
Kad bi nas pitali što je naša politička orijentacija, očekivalo se da izaberemo jednu

još...
Pročitaj više...

Kolektivizam protiv Individualizma 2/6


1. PODRIJETLO I NARAV LJUDSKIH PRAVA

Prvi od njih ima veze s prirodom ljudskih prava i podrijetlo državne moći. I kolektivisti i individualisti  se slažu da su ljudska prava važna, ali se razlikuju koliko je to važno u odnosu na druge vrijednosti, a pogotovo u podrijetlu ovih prava.

Prava nisu opipljivi entiteti koje se mogu promatrati ili mjeriti. Oni su apstraktni pojmovi podržani u ljudskom umu.
još...
Pročitaj više...