hnb~2

HNB i državni suverenitet

Središnja banka nametnuta kao četvrti oblik vlasti

U našoj državi vlast je teoretski podijeljena na tri dijela. Zakonodavna, Sudbena i Izvršna. Međutim postoji jedan problem a to je HNB. Ona bi trebala djelovati kao dio izvršne i zakonodavne vlasti ali ona to nije. Budući da u svom radu nikome ne odgovara i „sama“ kreira svoju politiku nameće se ideja četvrtog oblika vlasti;  monetarna vlast. Dakle imamo državu koja izravno ne upravlja sa svojim financijama.  Sada ovdje možemo ubaciti onu čuvenu Rotschildovu izjavu: „Dok god mi upravljamo novcem, nije me briga tko donosi zakone“. Ukrali su nam našu banku ili bolje rečeno prepustili smo je u tuđe ruke.

MMF je nastojao ostvariti potpunu kontrolu financijskog sustava u zemljama članicama što je i postigao nametnuvši u zakone centralnih banaka (izuzev centralne banke SAD) tzv. instituciju ‘samostalnost i neovisnost’. Tako je glavni izvor financijskih sredstava bio udaljen od države odnosno gospodarstva i stanovništva. Glavna je briga bila usmjerena na djelovanje HNB-a te monetarnom politikom omogućiti što brže uvođenje tzv. turbo kapitalizma.

Nedopustivo je i ekonomski neopravdano da je HNB isključena iz funkcioniranja ekonomije države, a da provodi politiku ‘strukturnih reformi’  MMF-a koja se svodi na izvlačenje financijskih sredstava od stanovništva i gospodarstva.To se ostvarilo nametanjem Hrvatskoj dugoročne politike tzv. stabilnog tečaja kune koju ne održava ostvarivanjem pozitivne trgovačke bilance zemlje već isključivo iz deviznih pričuva države, prisiljavanjem na usvajanje planova i rokova privatizacije profitabilnih poduzeća; skupe sanacije, na prijedlog HNB-a, izabranih banaka, postizanjem sigurnosti bankarskog sustava usmjeravanjem novčane mase u održavanje njihove likvidnosti te jeftinom prodajom.

Pokazalo se da upornim izvlačenjem financijskih sredstava od stanovništva i privrede, proglasivši takvu novokomponiranu politiku ‘strukturnom reformom’ (koja ne priznaje rad, plaću, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a ponajmanje prava majki) samo porezima država ne može pokrivati svoje troškove, a da pri tome ne surađuje i dogovara mjere s centralnom bankom.

Zakon o HNB-u

Koliki je razmjer  pljačke i koliko su evidentne i apsurdno transparentne namjere krađe Hrvatske i hrvatskog naroda  vrlo lijepo se vidi u zakonu o HNB-u koji možete pročitati OVDJE .

Iako je u Republici Hrvatskoj člankom 53. st. 3. Ustava* izričito propisano da je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru, u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci** te ustavne odredbe nisu ugrađene.  Čak naprotiv, u Zakonu se u članku 2. Stavak dva piše:

(2) Pri ostvarivanju svojeg cilja i u izvršavanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna. 

A nastavlja se eksplicitnim stavcima 10 i 11 koji nedvosmisleno kažu:

(10) Pri ostvarivanju svojeg cilja i u izvršavanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela neovisni su pri donošenju i provođenju svojih odluka koje se temelje na ovom Zakonu. Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela ne traže niti su vezani uz upute Republike Hrvatske, njezinih institucija ili tijela, odnosno članova tih tijela ili drugih osoba.

(11) Republika Hrvatska, njezine institucije ili tijela, članovi tih tijela ili druge osobe ne smiju utjecati na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke i njezinih tijela, niti smiju odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odluku Hrvatske narodne banke u djelokrugu iz njezine nadležnosti.

Dakle, ovde država ne može ni na kojih zakonit način uticati na svoju najvažniju i najmoćniju instituciju??? Apsurd se nastavlja dalje pa iako nitko ne može kontrolirati HNB ona je ovlaštena: 

Članak 17.

(1) Hrvatska narodna banka trguje devizama i efektivnim novcem na promptnom i terminskom tržištu, financijskim instrumentima ili drugom imovinom koja, u skladu sa člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona, čini međunarodne pričuve Republike HrvatskeHrvatska narodna banka obavlja druge zakonom utvrđene poslove vezane uz provođenje devizne politike.

(2) Hrvatska narodna banka ugovara ili određuje tečaj po kojem kupuje i prodaje devize i efektivni novac na deviznom tržištu.

Međunarodne pričuve Republike Hrvatske

Članak 18.

(1) Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama Republike HrvatskeMeđunarodne pričuve Republike Hrvatske čine dio bilance Hrvatske narodne banke.

(2) Međunarodne pričuve Republike Hrvatske čine:

1) zlato, plemenite kovine i drago kamenje koje drži Hrvatska narodna banka ili netko treći za račun Hrvatske narodne banke,

2) novčanice i kovani novac u konvertibilnoj stranoj valuti koje drži Hrvatska narodna banka ili netko treći za račun Hrvatske narodne banke,

3) potražna salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na računima Hrvatske narodne banke kod stranih središnjih banaka, međunarodnih financijskih institucija ili kreditnih institucija,

4) ukupni iznos posebnih prava vučenja koji Hrvatska narodna banka drži kod Međunarodnoga monetarnog fonda,

5) mjenice, potvrde o depozitu, obveznice i ostali dužnički vrijednosni papiri koje drži Hrvatska narodna banka ili netko treći za račun Hrvatske narodne banke, koji su plativi u konvertibilnoj valuti dužnika,

6) terminske kupnje ili repo ugovori koje je sklopila Hrvatska narodna banka s drugim središnjim bankama, kreditnim ili financijskim institucijama sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili međunarodnim financijskim institucijama, ili su ugovori pokriveni njihovim jamstvima te terminski i opcijski ugovori koje je Hrvatska narodna banka sklopila s ugovornim stranama, osiguravajući plaćanje u konvertibilnoj valuti 

7) druga imovina koja se po svom sadržaju i značenju može izjednačiti s imovinom navedenom u točki 1. do 6. ovoga stavka.

(3) U upravljanju međunarodnim pričuvama, Hrvatska narodna banka može sklapati ugovore i druge pravne poslove s osobama navedenim u članku 18. stavku 2. točki 3., 5. i 6. ovoga Zakona samo pod uvjetom ako su njihove obveze dvije međunarodno priznate agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ocijenile investicijskim rangom. Hrvatska narodna banka odlukom određuje najniži investicijski rang obveza navedenih osoba, u skladu s člankom 19. stavkom ovoga Zakona. 

Upravljanje međunarodnim pričuvama

Članak 19.

(1) Pri odabiru ulaganja u pojedine oblike imovine iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka se u prvom redu rukovodi načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja.

(2) Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama na način koji je najbolje prilagođen monetarnoj i deviznoj politici i kojim se pridonosi nesmetanom ispunjavanju obveza Republike Hrvatske prema inozemstvu. 

Upravljanje imovinom

Članak 100.

(1) Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske koje nisu prenesene ESB-u, kao i drugom imovinom Republike Hrvatske zatečenom u bilanci Hrvatske narodne banke na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.

(2) Imovinom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka upravlja u skladu s, a prema načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja.

(3) Ako u upravljanju imovinom iz stavka 1. ovoga članka pojedina transakcija prelazi iznos utvrđen smjernicama Upravnog vijeća ili ako transakcija s operativnim deviznim sredstvima Republike Hrvatske prelazi iznos utvrđen smjernicama Upravnog vijeća, za tu je transakciju potrebna suglasnost ESB-a.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, suglasnost ESB-a nije potrebna u slučaju izvršenja transakcije koja proizlazi iz ispunjavanja obveza prema međunarodnim organizacijama iz članka 97. ovoga Zakona.

(5) Hrvatska narodna banka može, ako joj ESB povjeri na upravljanje u ime i za račun ESB-a upravljati i prenesenim dijelom međunarodnih pričuva iz članka 99. ovoga Zakona u skladu sa smjernicama ESB-a. 

Biste li Vi dali nekome da upravlja kompletnom vašom imovinom a da za to ne odgovara nikome?  Očigledno je RH u stečaju.

Dalje: Koliko je HNB zapravo Hrvatska najbolje se vidi u slijedećem članku:

Zabrana kreditiranja javnog sektora

Članak 40.

(1) Hrvatska narodna banka ne može odobravati kredite Republici Hrvatskoj, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj ni društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dužničke instrumente.

(2) Pravni posao koji Hrvatska narodna banka sklopi s Republikom Hrvatskom, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj i društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj ne može imati obilježja kredita niti se može upotrijebiti za odobravanje kredita Republici Hrvatskoj, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj, društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, ni trećim osobama posredstvom kojih bi Republika Hrvatska bila krajnji korisnik kredita.

(3) Kreditom iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati kupnja od strane Hrvatske narodne banke dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali Republika Hrvatska, izvanproračunski fondovi Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj i društva u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, ako je ta kupnja izvršena na sekundarnom tržištu, u skladu s ciljevima monetarne politike Hrvatske narodne banke.

(4) Iznimno, zabrana iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuje se na unutardnevne kredite odobrene Republici Hrvatskoj. Unutardnevni krediti iz ovoga stavka moraju biti vraćeni do kraja dana i ne mogu se produžiti na sljedeći dan.

(5) Zabrana iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnosi se na kreditne institucije u javnom vlasništvu kojima se, u kontekstu ponude sredstava (pričuva) središnjih banaka, može priznati status privatne kreditne institucije.

(6) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na podmirivanje obveza Republike Hrvatske s osnova članstva u Međunarodnome monetarnom fondu.

Stavci pet i šest lijepo upotpunjuju sliku  koja transparentno kaže: Ne možete davati lovu sami sebi ali privatnim bankama i MMF-u možete.  Logika???????????????

Ako se bojite da HNB neće poslovati po zakonu ili neće polagati račune dodan je članak koji nam garantira da možemo mirno spavati:

Unutarnja revizija

Članak 51.

(1) Hrvatska narodna banka, radi stalnog i cjelovitog nadzora nad svojim poslovanjem, ima unutarnju reviziju kao samostalni organizacijski dio, neposredno odgovoran guverneru.

(2) Unutarnja revizija:

1) procjenjuje i unapređuje učinkovitost upravljanja rizicima, sustava interne kontrole i procesa upravljanja u Hrvatskoj narodnoj banci,

2) obavlja periodičnu reviziju rada osoba s posebnim ovlastima i odgovornostima i svih organizacijskih dijelova Hrvatske narodne banke kako bi se osiguralo strogo poštivanje zakona i drugih propisa koji se odnose na Hrvatsku narodnu banku,

3) obavlja reviziju i daje preporuke guverneru Hrvatske narodne banke o računima i knjigama te o računovodstvenim postupcima i kontrolama Hrvatske narodne banke, i

4) obavlja reviziju financijskih izvješća.

(3) Unutarnja revizija obavlja svoje zadaće na temelju pravilnika kojim se određuju vrsta, opseg i rokovi revizije te način izvješćivanja, a koji donosi guverner Hrvatske narodne banke.

(4) Unutarnja revizija o svom radu izvješćuje guvernera Hrvatske narodne banke.

(5) Unutarnja revizija najmanje jednom godišnje izvješćuje Savjet Hrvatske narodne banke.

 Nisu se čak niti udostojili napisati da kopija izvješća ide vladi ili nedajbože saboru. Pa dobro,  čije je zapravo vlasništvo Hrvatska Narodna Banka i čijim ciljevima ona služi:

 VIII. ČLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

Opće odredbe

Članak 70.

(1) Hrvatska narodna banka sastavni je dio Europskog sustava središnjih banaka (u daljnjem tekstu: ESSB).

(2) Hrvatska narodna banka obvezna je u skladu s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Statuta ESSB-a i Europske središnje banke (u daljnjem tekstu: ESB), izravno primjenjivih propisa Europske unije i ovoga Zakona raditi na ostvarivanju ciljeva i izvršavanju zadataka ESSB-a.

Položaj Hrvatske narodne banke

Članak 71.

(1) Sukladno članku 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članku 7. Statuta ESSBa i ESB-a, Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela neovisni su pri ostvarivanju svojega cilja i u izvršavanju svojih zadataka koji se temelje na ovom Zakonu, Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu ESSB-a i ESB-a. Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela ne traže niti su vezani na upute institucija i tijela Europske unije, vlada država članica Europske unije i drugih tijela.

(2) Institucije i tijela Europske unije, vlade, agencije, uredi i druga tijela država članica Europske unije dužni su poštivati neovisnost iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 7. Statuta ESSB-a i ESB-a i ne smiju utjecati na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke i njezinih tijela te ne smiju odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odluku Hrvatske narodne banke u područjima iz njezine nadležnosti.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne dovode u pitanje ovlasti ESB-a prema Statutu ESSB-a i ESB-a u odnosu na Hrvatsku narodnu banku.

Cilj Hrvatske narodne banke

Članak 72.

Hrvatska narodna banka će, ne dovodeći u pitanje ostvarivanje cilja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, podupirati opću gospodarsku politiku Europske unije podupirući ciljeve Europske unije sukladno članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Hrvatska narodna banka djeluje u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva, slobodne konkurencije, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli sredstava, a u skladu s načelima iz članka 119. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 74.

(1) Hrvatska narodna banka će pri donošenju mjera u vezi s tečajem domaće valute uvažavati zajednički interes država članica Europske unije.

(2) Vijeće Europske unije ima sve nadležnosti iz članka 219. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s provođenjem devizne (tečajne) politike.

Za svaki slučaj da se ne bi vukli nekakvi repovi ili da ne bi nešto ostalo zakukuljeno u cijeloj priči brine se slijedeći članak:

Dostava povjerljivih podataka

Članak 85.

(1) Hrvatska narodna banka može dostavljati povjerljive podatke ESB-u sukladno obvezama iz Statuta ESSB-a i ESB-a.

(2) Podaci koji predstavljaju povjerljive podatke Hrvatske narodne banke neće se učiniti dostupnima trećim osobama iako su ispunjeni uvjeti iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona, ako bi to bilo u suprotnosti s obvezama i zadacima Hrvatske narodne banke prema odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Statuta ESSB-a i ESB-a, ili ako bi to narušilo reputaciju ili interese Europske središnje banke i središnjih banaka država članica. 

Kako će ovo zapravo izgledati kada i službeno postanemo dio EU:

 Prestanak važenja pojedinih odredaba ovoga Zakona na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji

Članak 117.

Na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti sljedeće odredbe ovoga Zakona:

– članak 2. stavak 10. i 11., Hrvatske institucije više nemaju nikakvu nadležnost

– članak 3. stavak 2., Hrvatska narodna banka neće podupirati gospodarsku politiku Republike Hrvatske

– članak 28. i 29., HNB nije više zadužen za analizu falisificiranih novčanica, gubi potpunu jurisdikciju nad imenovanjem i radom kreditnih institucija

– članak 40., Može financirati javni sektor

– članak 42. stavak 1. Mijenja se savjet Banke

– članak 44., Mijenja se način imenovanja guvernera i savjeta, Sabor gubi sve ingerencije, a članovi savjeta mogu biti i stranci

 – članak 46., Način razrješenja se u potpunosti mjenja, sabor i vlada gube sve ingerencije

– članak 49., Briše se naknada za rad

– članak 50. stavak 2., Gubitak naknade

– članak 66., HNB gubi svu ingerenciju u prikupljanju i obradi statistilkih podataka

– članak 111. stavak 1. točka 4. i 8.

– članak 111. stavak 2. točka 2., Mijenjaju se odredbe o prekršajima iz domene HNB-a

Zaključak:

Normalnome prosječno educiranom čovjeku kao što sam ja mozak se zablokira pred činjenicom da je ovaj zakon donio HRVATSKI SABOR, VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, HRVATSKA NARODNA BANKA. Ništa hrvatskog u ovom zakonu nisam uočio. Niti jedan interes naše jedine države nijednim jebenim članom nije zaštićen. Osim toga ovaj zakon je i potpuno neustavan. Kako je to moguće, i ima li itko ingerenciju raspolagati našom energijom na ovakav očigledno pljačkaški način?

Apsurd Bankarskog sustava ušao je u svoju posljednju fazu u kojem se neodrživ i nepošten način na koji funkcionira globalni monetarni sustav, sad svima ispred nosa bistro prikazao. Stigli smo do dnevnih tržišnih intervencija središnjih banaka u nevjerojatnim iznosima, čime je konačno otkrivena prava svrha postojanja tih institucija: sprječavanje slobodnog tržišta. Središnje banke kontroliraju tržišnu vrijednost svog rada i svih radnika, svih proizvoda i svih usluga. Totalnom kontrolom svih tržišta i svih proizvodnih kapaciteta, opskrbljujući neke sudionike u ekonomskom procesu beskonačnim količinama novca, a neke ne, središnje banke sukladno vlastitim interesima proizvoljno jedne određuju kao pobjednike, a druge kao gubitnike. Tajnost poslovanja središnjih banaka počela se na svjetskoj razini očajnički propagandirati kao najnormalnija općeprihvaćena stvar. Po mom razumijevanju, emisiona dobit najjača je moć kojoj svi ljudi na ovoj planeti robuju. Drugim riječima, beskrajno stvaranje novca iz ničeg znači aspolutnu moć, a apsolutna moć apsolutno korumpira.

Suverenitet

Država se u današnje vreme obično definira kao suverena teritorijalno i politički organizirana zajednica suverenih ljudi (ili bi bar tako trebala da definirati). Iz ove definicije proističe da je suverenitet države u rukama svih njenih suverenih stanovnika (suverenost nemaju djeca, stranci i svi oni koji nemaju aktivno i pasivno biračko pravo).

Državni suverenitet znači samostalnu vlast državljana određene države koja nije podložna bilo kakvim nasilnim uticajima od strane drugih država, nacija, grupa i pojedinaca (bez obzira da li se radi o grupama i pojedincima izvan ili unutar  te države).

Pojedinih dijelova svoje suverenosti državljani suverene države mogu se odreći u korist neke bilateralne ili multirateralne institucije, ali samo referendumom ili na neki drugi način koji izražava nesumnjivu volju suverenih stanovnika te države.

Stoga je svaki oblik odricanja ili umanjenja državnog suvereniteta jedne zemlje koji nije potvrđen referendumom NEUSTAVAN, i kao takav NIŠTAVAN, što bi nacije država čije su se vlade prevarom, korupcijom ili iz nekog drugog razloga, odrekle dijela monetarnog suvereniteta prilikom pristupanja MMF-u i drugim regionalnim i globalnim financijskim i drugim institucijama i organizacijama, uključujući i Ujedinjene nacije – UN, morale imati u vidu, kako bi tužbama protiv tih i drugih bankarskih ustanova barem djelomično naplatile materijalnu štetu koja im je pričinjena primjenom MMF- ovih i drugih bankarskih ugovora i aranžmana. Suverenost je, dakle, uvijek subjektivna i vezana za određeni subjektivitet (ljude i nacije).

Suverenost, prema tome, ne pripada državnim organima, jer oni samo predstavljaju stvarne nosioce suverenosti (suverenih državljana te države), niti državnim teritorijama,  jer teritorija kao neživa stvar ne može posjedovati bilo kakav suverenitet.

Suverena jednakost nacija članica Ujedinjenih nacija zagarantirana je i Poveljom UN, kojom se sve članice obavezuju da se u međunarodnim odnosima uzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile, protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti svake države, ili na svaki drugi način nesuglasan s ciljevima Ujedinjenih nacija (koju organizaciju mnogi smatraju jednom od najuticajnijih bankarskih filijala).

Dakle potpuno je jasno da je REPUBLIKA HRVATSKE izgubila svoju suverenost, da je prodana za 30 srebrenjaka, da je Ustav suspendiran, i da je RH degradirana na jednu običnu korporaciju koja ima svoje vlasnike, vjerovnike, upravljački odbor i svojeg direktora.

NAPOMENA:

Da bi bolje shvatili cjelokupnu priču pogledajte isječak iz filma ZEITGEIST. Kako se svi filmovi ove tematike bave uglavnom stanjem u Americi i pričom o dolaru  i Fed-u mnogo ljudi pomišlja da to sa Hrvatskom nema nikakve veze da je u nas stanje potpuno drugačije jer na kraju krajeva HNB je državna ustanova. Isječak slijedi:

Odgovori

Naziv *
E-pošta *
Web stranica